Crkva Gospe od pobjede se nalazi u Solinama. To je zavjetna crkva sagrađena u znak zahvalnosti za veliku pobjedu kršćanske vojske nad turcima 1715.god. kod Sinja. Upravo zbog toga, makarski biskup Nikola Bjanković je tu crkvu nazvao crkvom Gospe od pobjede.
Crkvena lađa je duga 10 metara, a široka 6 metara. Pokrajne kapele su dimenzija 2,75 x 4,40 metara, tako da s pokrajnim kapelama širina crkve iznosi 11,50 m. Na istočnom kraku crkve je zvonik s tupim krovom koji leži na osam stupova. Crkva ima tlocrt u obliku križa. Niša svetišta, gdje je oltar s okruglom apsidom, izvana je duga 2,20 m.
Crkveni pod je ponovno popločan 1888.god i tada je pred oltarom postavljena ploča na kojoj piše da je tu “utroba S. B. Nikole Bjankovića”. Kako nema blagdana “Gospe od pobjede”, glavna svečanost u toj crkvi je na blagdan Gospe od Karmela. Stoga narod, kasniji dokumenti i šematizmi zovu ovu crkvu Gospa od Karmela.
U početku je crkva bila vlasništvo filipina., redovnika oratorijanaca, koje je 1575. godine, osnovao sv. Filip Neri (1515.-1595.). Neko je vrijeme uz crkvu bilo glagoljaško sjemenište, a od 1939. godine crkva pripada župi Brela i župnik je u njoj slavio misu samo na blagdan Gospe od Karmela. Od 1963. god. govori se u njoj sv. misa svake nedjelje i blagdana.
Ta crkva sagrađena na početku 18. stoljeća predstavlja vrijedan spomenik barokne arhitekture toga kraja.
2005. godine je započeta obnova crkve pod strogim nadzorom stručnih djelatnika iz ministarstva za zaštitu spomenika i kulturne baštine. Pokretač obnove je bilo župsko vijeće na čelu s don Marinom Barišićem, tadašnjim župnikom. Temeljito su obnovljeni krov i zvonik. Postavljeni su novi uređaji za pokretanje zvona.
U zimu 2007./2008. je pod nadzorom restauratora obnovljena crkva i iznutra. Obnovu crkve je vodila vrsna konzervatorica Anita Gamulin, a radove na obnovi crkve su izvodili sami mještani, koje je predvodio Ivo Sokol. Prilikom saniranja podnih ploča otkriven je grob za koji se pretpostavlja da pripada filipinima.
Restauriran je luster koji se nalazi ispred samog oltara. Sakristija je fizički odvojena od ostatka crkve jer tako nalažu liturgijska pravila. Ostakljena je i rozeta koja se nalazi poviše ulaznih vrata u samu crkvu.
Ovom obnovom je crkva poprimila sasvim nov izgled. Do konačne obnove je potrebno restauriranje oltara i uređenje crkvenog dvorišta.
Nada Marušić