Kratka povijest čuvara Isusova groba u Brelima
Po usmenom predanju prvi spomen čuvara Isusova groba u Brelima datira još od davne 1897. godine kada je obavljena posveta crkve koja je nastala na temeljima porušene stare.
Poznato je da je tadašnja straža čuvala Isusov grob dvadesetičetiri sata dnevno. Odore koje su nosili bile su mornarske, na glavi su imali kacige sa perjanicom, a na nogama gojzerice ili cveke. Smjena straže obavljala se gromoglasnim zapovijedanjem zapovjednika straže koji je bio i naoružan pravom sabljom. Kroz crkvu se stupalo vojničkim korakom. Popularni naziv tadašnjih stražara Isusova groba je Žudije koji se očuvao i do danas. Zapovjednik kojega narod pamti po strogoći i zapovijedanju bio je Mate Medić – Lažeta. Ostavio je upečatljiv dojam i dostojanstveno je obnašao dužnost zapovjednika tadašnjih stražara. Posljednji zapovjednik Straže bio je Stipe Carević – Daso sve do 1958. godine. U to vrijeme svaki mladić koji se angažirao kao čuvar bio pod budnim okom tadašnje vlasti i nije mogao dobiti posao pa bi bio izoliran iz društva. U interesu mladića koji su tu dužnost časno i dostojanstveno obavljali tradicija Isusovih čuvara se prekinula.
1994. godine poslije uspostave države Hrvatske Damjan Šošić – Damo nesebično se uhvatio organizacije i kreacije rimskih odora za 12 stražara i zapovjednika. Uz veliku pomoć u radu i donacijama običaj je obnovljen uz vjeru da više neće prestajat bez obzira na sastav vlasti. Uz dogovor sa tadašnjim župnikom dr. don Ilijom Vuletićem koji je podržao obnovu tradicije pomoćnici i koordinatori su bili Josip Šošić pok. Krune, Tomislav Kristić pok.Viktorije i Mladen Tomaš pok. Ivana, ( Lalić ). Donatori su Bili Hotelsko poduzeće Brela, Zagrebačka banka čiji je direktor bio Nenad Bekavac, župna blagajna i ” Podrum ” Brela čiji je vlasnik Ante Čelić, a od ostalih donatora potrebno je spomenuti Duška Šošića. Šivanje rimskih odora – kožne suknje i plaštova obavila je Radojka Šošić. Kacige je poklonio Vatrogasni savez Makarska, koje su kasnije dorađene. Šiljke na kacigama napravio je Ivo Josipović pok.Jerke. Štitovi su napravljeni od aluminija a izrađeni u radionici Branke Jukića sa timom: Ivan Filipović pok. Ferde, Mladen Tomaš ( Lalić ), Nikola Šošić sin Dinke, Stipe Medić pok. Nikole Meštrova i Damjan Šošić – Damo. Rabatini su dobiveni na poklon od poduzeća Azbest iz Ploča. Bojenje štitova kaciga kao i koplja uradio je Nikola Šošić pok. Ivana.
Koplja i mač napravio je Frane Šošić sin Mate Bikina koji je uz rad darovao i materijal. Grobnicu su napravili Damjan Šošić i Mladen Tomaš koji je ujedno konstruirao uređaj za automatsko otvaranje grobnice. Rasvjetu i posebne efekte prilikom padanja čuvara osmislio je Viktor Puljak. Pri uređenju groba pomagao je i Stipe Tomaš pok. Ivana i časna sestra Elvira – dobri duh crkve Svetog Stjepana. Za dane čuvanja glavnu brigu oko hrane vodio je Petar Ursić. I za ” spizu ” je bilo dobročinitelja – hotelska kuća ” Soline “, Ivica Šodan ( bakalar ), Ivo Jakir Macanov (riba ). Svi navedeni radovi i usluge bili su besplatni i na poklon župi. Posebno je potrebno spomenuti Franu Šošića Bikina koji je izradio današnju grobnicu bez ikakve nadoknade.
Prva straža 1994. godine bila je:
- Josip Šošić pok. Krune
- Damo Šošić pok. Marina
- Leonardo Šošić pok. Tomislava
- Ivo Šošić pok. Mate Bikina
- Frane Šošić pok mate Bikina
- Nikola Šošić pok. Dinke Matina
- Slobodan Šošić pok. Mira
- Mladen Tomaš Ante Đina
- Nedjeljko Tomaš pok. Ivana
- Žarko Kristić pok. Viktorije
- Stipe Medić pok. Nikole
- Ante Klarić sin Joze
- Nedjeljko Ursić pok. Ivice Jokine
- Ivo Žamić sin Tonka
U sjećanje na preminulog prvog Zapovjednika obnovljenih čuvara – Josipa Šošića – Krunina čuvari polažu cvijeće na grob.
Današnji zapovjednik i organizator čuvara Isusova groba je Iviša Medić koji je na toj funkciji još od 1996. godine.
Događanja u velikom tjednu
Veliki Tjedan počinje obredom Velikog Četvrtka koji se obavlja u večernjim satima. Čuvari groba tijekom obreda smjenjuju straže pored Isusova groba.
Od davnina u Brelima se svake godine na Veliki petak održavala procesija sa križem. Formirala bi se ispred župne crkve krenula na počivala pa išla cestom do Krička i natrag u župsku crkvu. Ta procesija održava se i danas. U novije vrijeme je mijenjala smjer ali bez obzira na okolnosti nikada nije bila prekidana. Danas kreće od crkve Sv. Stjepana ide preko Šošića, Krička, do Berulije te se vraća kroz Soline dužinom šetnice uz more i preko novijih naselja do Župne Crkve. Čuvari Isusova groba ispraćaju procesiju, potom je dočekuju na povratku i uvode u crkvu. Gosti Hotela Soline koji je redovito otvoren i prije Uskrsa pridružuju se procesiji, te sa velikim zanimanjem i interesom promatraju čuvare. Neki od njih nađu se i na ponoćnom bdijenju Uskrsnuća Kristova. Čuvari Isusova groba aktivni su i tijekom večernjih obreda Velikog petka.
U Subotu navečer je Bdijenje Uskrsnuća Kristova. U prepunoj prelijepoj breljanskoj župnoj crkvi čuvari neprestano izmjenjuju stražu čuvajući Isusov grob. Kulminacija događanja je oko ponoći kada se gase crkvena svjetla te uz imitacije potresa, bljeska i grmljavine otvara Isusov grob. Iz groba se diže magla i svjetlo kao simboli Isusova uskrsnuća. Upravo u tim trenucima je i smjena straže tako da su svi čuvari na okupu. Vidljivo uznemireni padaju ispred groba i tako ostaju nepomični sve do iza paljenja crkvenih svjetala. Poslije se čuvari okupljaju oko oltara i tamo ostaju sve do kraja mise. Sva ova događanja izvode se dostojanstveno i u najvećoj tišini te uvijek iznova dočaravaju i simbolički prikazuju Isusovo uskrsnuće.
Nastavak tradicije
Čuvari Isusova groba danas su mahom mlađi ljudi, momci školarci i studenti koji se redovito ispovijedaju i idu na svetu pričest. Za vrijeme korizme redovito poste. Biti praktičan vjernik uvjet je da bi netko postao čuvarem. Pozivani su na proslavu svetog Dujma u Split. Imali su zapažen nastup i počasno mjesto u katedrali blizu oltara. Od župnika katedrale Svetog Dujma don Zdenka Bralića dobili su i zahvalnicu.
Tradicija Čuvara Isusova groba godinama pobuđuje interes i zanimanje Breljana, susjednih župljana i gostiju te ih uvijek iznova podsjeća na događanja Isusove muke, smrti i uskrsnuća. To pokazuje prepuna crkva u korizmeno vrijeme, a posebno u Velikom tjednu i na sam Uskrs.
[isotope_gallery id=”425″]